U kaotičnom svijetu današnjice, u želji da u što manje vremena postignemo što više rezultata, često se nalazimo u situaciji da nam je 24-satni dan jednostavno prekratak. Mnogi od nas tada posežu za najgorim mogućim odabirom, a to je stvaranje dodatnog vremena svjesnim kraćenjem spavanja. Dakle, od svih mogućih distrakcija i kradljivaca vremena tijekom dana (društvene mreže, web portali, sjedenje po kafićima, Netflix…), mnogi od nas odabiru upravo kraći san kao „mudri“ način stvaranja dodatnog potrebnog vremena. Ovo je osobito izraženo (ili bolje rečeno, dobro ispropagirano kao dio subkulture) u sektorima poput investicijskog bankarstva ili IT industrije.

Stavovi poput „spavat ću kad umrem“ ili pak „spavanje je gubitak stvaralačkog vremena“ koji godinama dolaze iz Silicijske doline i Wall Street-a odradili su odličan marketing i trenutno je vrlo „in“ malo spavati, te tražiti načine kako umjetno stimulirati mozak (o ovoj temi više u nekom od idućih blog postova).

Međutim, manjak sna se ne može nadomjestiti nikakvim stimulansima, jer je njegova funkcija daleko kompleksnija od pukog odmora.

San je, uz adekvatnu prehranu te svakodnevnu tjelesnu aktivnost, jedan od tri glavna pilara optimizacije ljudskih performansi.

Tek kad posložimo ova sva tri segmenta, možemo iz sebe izvući maksimum genetskog potencijala te funkcionirati na najvišoj razini, tjelesnoj, kognitivnoj, energetskoj… Čim zanemarimo jedan od ova tri segmenta, ne funkcioniramo na optimalnoj razini, osjećamo se loše, razine energije nam nisu adekvatne, zdravlje se počinje urušavati, padaju tjelesne i kognitivne sposobnosti, raspoloženje sve češće varira te postajemo lošija i neproduktivnija verzija optimalnog sebe.

Vratimo se snu i nabrojimo neke od posljedica neadekvatne količine i kvalitete sna (napomena – većina navedenih posljedica odnosni sa na kroničnu, a ne akutnu neispavanost):

1. Povećani rizik od cijelog niza zdravstvenih problema:

Dijabetes, kardiovaskularne bolesti, upalni procesi, pad imuniteta… Umor, iako najvidljiviji, možda je i najmanje bitan faktor koji vas treba brinuti ukoliko vam nedostaje sna. Ono što vas treba brinuti su ozbiljni zdravstveni problemi i preuranjena smrt uslijed istih.

2. Pad kognitivnih performansi:

Manjak sna utječe na smanjenu aktivnost neurona, samim time i brzinu reakcija. Utjecaj manjka sna na kognitivne performanse usporediv je s utjecajem pretjeranih količina alkohola na iste.

3. Čišćenje metaboličkog otpada iz mozga:

Manjak sna skraćuje ovaj proces, a taloženje metaboličkog otpada izaziva mnoga opasna moždana stanja i bolesti poput Parkinsonove, Alzheimerove, depresije i ostalih opasnih stanja.

4. Debljanje:

Manjak sna remeti hormonalnu ravnotežu, uzrokujući porast razina „hormona gladi“ – grelina, te pad razina „hormona sitosti“ – leptina. Ovo dovodi do želje za većim količinama hrane, osobito visokokalorične, a posljedično do promjene strukture tijela, rasta tjelesne težine, masnih naslaga, a i svih problema koji su povezani s pretilosti


5. Pad razina testosterona: 

Manjak sna direktno rezultira nižim razinama testosterona, za muškarce iznimno bitnog hormona čiji manjak se očituje u manjku snage, lošem raspoloženju, niskom libidu, padu mišićne mase, rastu potkožnog tkiva i mnogim ličnim neugodnim posljedicama.

Ovih 5 posljedica kroničnog nedostatka sna trebale bi biti itekako dovoljno motivirajuće da dobro promislite vrijedi li žrtvovati san, ili se ipak možete bezbolnije odreći nekih drugih užitaka.

Zaključno, jedna ili dvije neprospavane noći neće vas pretvoriti u disfunkcionalnog zombija, ali akutno stanje kronične neispavanosti dovodi do cijelog niza ozbiljnih i opasnih posljedica.

Ako pak želite saznati načine kojima postići duboki, okrepljujući san, na dnu stranice stisnite „subscribe“ jer će idući post govoriti upravo o toj temi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *